Jedinstvena integracijska konferencija održana u Fužinama

q4puLCzwQt6B5rCtw1XDqA

U ponedjeljak, 24. rujna 2018. godine, završena je šestodnevna integracijska konferencija, koja je u Fužinama okupila pedeset tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, predavače i voditelje radionica iz Hrvatske, Europske unije i svijeta, te humanitarne i vjerske djelatnike angažirane u akcijama pružanja humanitarne, društvene i duhovne pomoći tražiteljima azila u Hrvatskoj. Sudionici konferencije bili su predstavnici dvanaest zemalja, uključujući i izvorne zemlje tražitelja međunarodne zaštite, među ostalima iz Egipta, Afganistana, Irana, Iraka i Sirije.

Ovu jedinstvenu i nadasve dinamičnuintegracijsku konferenciju, naslovljenu “Kročiti naprijed u istini, hrabro i ispunjeni nadom” (Moving Forward in Truth, with Courage and Hope), održanu u okviru međunarodnog projekta “Obnova uma” (Renewing our Minds) organizirale su nevladine organizacije “Forum for Leadership and Reconciliation” iz Sjedinjenih Američkih Država i “Posao kao poslanje” iz Hrvatske, u partnerstvu s organizacijom European Christian Political Movement (ECPM), sa sjedištem u Bruxellesu. Konferencija je održana na engleskom jeziku sa simultanim prijevodom na farsi i arapski.

z%vtGn8eTw2M6hnsa5iuOg

Ciljevi ove integracijske konferencije bili su pripomoći tražiteljima međunarodne zaštite u Hrvatskoj, a i onima koji su nedavno ostvarili svoj boravak u Hrvatskoj pa im sada predstoji organizirati život u Hrvatskoj, u stjecanju uravnoteženog razumijevanja integracijskih procesa u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Organizatori konferencije također su željeli otvoreno porazgovarati s tražiteljima azila o izazovima s kojima se redovito sučeljavaju u procesu dugotrajnog i neizvjesnog iščekivanja primitka konačne odluke hrvatskih vlasti o njihovom statusu u Republici Hrvatskoj.

Upravo su poslijepodnevne radionice pripomogle da se čuju i prepoznaju hitne ali nezadovoljene potrebe azilanata, među kojima je velik broj obitelji s djecom. Njihova pitanja opetovano su se i na različite načine vraćala na prepoznatljive teme: Zašto je proces iščekivanja konačne odluke hrvatskih vlasti toliko spor? Zašto neki tražitelji azila, koji su svoje zahtjeve podnijeli tek nedavno, primaju pozitivan odgovor razmjerno brzo, a drugi koji u Hrvatskoj borave već dvije ili tri godine još uvijek čekaju? Zašto tek neki tražitelji azila uspijevaju legalno naći poneki posao u vremenu čekanja, dok je većini to pravo uskraćeno? Zašto su čak i oni sustavi pomoći zajamčeni zakonom neučinkoviti, primjerice pravo na organizirano učenje hrvatskog jezika i zdravstvenu pripomoć? Zašto se ne pomogne u združivanju članova obitelji koji su tijekom izbjegličkog putovanja razdvojeni u raznima zemljama?

lHVRQCbzSzqJmoBGnVt2Zw

Kroz sustavno organizirana predavanja, i vrijeme predviđeno za pitanja i razgovor organizatori konferencije posvetili su pozornost pitanjima zakonodavstva, kulture i mjestu religije u hratskom društvu, čije razumijevanje je neizbježno potrebno u procesu kvalitetne integracije. Posebna pozornost posvećena je izgradnji razumijevanja, prijateljstva i povjerenja između kršćana i muslimana tražitelja azila, te azilanata obaju skupina i hrvatskih građana.

Tijekom radionice posvećene pitanju uloge vjerskih zajednica u hrvatskom društvu uočeno je da tražitelji azila u Hrvatskoj očekuju da bi crkve, vjerske humanitarne organizacije i nevladine organizacije trebale priskočiti i pomoći tamo gdje zakazuju državne ustanove. “Budući da je u naravi vjerskih zajednica pomagati ugroženim skupinama,” tražitelji azila, sudionici konferencije predložili su da bi vjerske organizacije trebale organizirati usklađeni sustav skrbi o potrebama tražitelja azila u mjesecima i godinama neizvjesnosti, te također pomoći i azilantima koji su ostvarili pravo na ostanak u Hrvatskoj, a kojima bi raznovrsna pomoć itekako dobro došla u početnim i presudnim danima njihove integracije u hrvatsko društvo; primjerice pomoć u traženju stana i posla, te u učenju hrvatskoj jezika?

DSC_0077

Konferenciju je posjetila i Ana Šutalo, predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova, koja je temeljito objasnila zakonske okvire po kojima je moguće ostvariti status trajnog boravka u Republici Hrvatskoj, te odgovorila na broja pitanja sudionika konferencije.

“Rezultati konferencije su nas ohrabrili, jer su nadišli sva naša očekivanja”, objasnio je Mihal Kreko, jedan od organizatora ove konferencije, i voditelj jedinstvenog integracijskog projekta u Zagrebu naslovljenog “Kuća nade”. “Kada za nekoliko mjeseci bude do kraja predana namjeni, ovom kućom želimo praktičnim načinima pomoći primateljima azila u Hrvatskoj na njihovom putu integracije u hrvatsko društvo, a time pokazati našim građanima da se među azilantima nalazi veliki broj vrijednih i kvalitetnih mladih ljudi i obitelji čije će uključivanje u hrvatsko društvo biti na blagoslov svima”, dodao je Mihal Kreko.

Ovih dana u tijeku je hitna priprema memoranduma s kojim će organizatori ove integracijske konferencije podastrijeti vladinim i nevladinim te vjerskim organizacijama u Hrvatskoj ciljeve nedavno održane konferencije, kao i njezine zaključke i preporuke. Za rezultate ove konferencije zainteresirane su i međunarodne organizacije koje se brinu o pravima izbjeglica, te će se zbog toga ovaj dokument pojaviti i na engleskom jeziku.

fullsizeoutput_bb6b

Poruka mržnje osvanula na fasadi Kuće nade

38253887_666708963686894_3324770892919078912_n

Jučer ujutro (četvrtak, 2. kolovoza 2018) na zidu Kuće nade u Zagrebu osvanuli su grafiti s porukom na lošem engleskom“No Refuges”, odnosno “ne Izbjeglice”, uz lako prepoznatljivi identifikacijski ideološki znak autora poruke – ustaški dekorirano slovo U u sredini poruke. Najvjerojatnije je riječ o skupini izgrednika, a ne o jednom izgredniku, jer su iza sebe ostavili porušenu ogradu, te odnijeli betonske ploče namijenjene popločivanju pristupa glavnom ulazu u zgradu.

Kuću nade u Gajnicama nedavno je od hrvatske policije dobila Baptistička crkva Malešnica u Zagrebu na uporabu od dvadeset godina, kako bi zgradu, koja je godinama u napuštenom stanju služila kao stjecište narkomana i seksulanih svodnika i prostituki, obnovili i preuredili u višenamjenski centar za pomoć socijalizacije i integracije osoba s ugroženim statusom u Hrvatskoj, uključujući i tražitelje međunarodne zaštite.

Paradoks ovog incidenta, kojim je skupina za sada nepoznatih počinitelja uputila poruku mržnje tražiteljima međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, je upravo u tome da na obnovi Kuće nade već neko vrijeme predano radi skupina izbjeglica koji su nedavno dobili status prihvaćenosti u Hrvatskoj, ili još uvijek očekuju konačnu odluku hrvatskih vlasti o njhovu izbjegličkom statusu. Susjedi i prolaznici u Gajnicama mogli su ovih prošlih tjedana gotovo svakoga dana vidjeti skupinu mladih ljudi, izbjeglica kako predano čiste, kopaju, i kose travu na dvorišnom prostoru ove zgrade.

DSC_0709

 

Mihal Kreko, direktor projekta “Kuća nade” priopćio je danas: “Skupina tražitelja zaštite u Hrvatskoj ovih je dana do temelja očistila ovu kuću, i iz nje izbacila gomile smeća koje su se u njoj nakupile u ovih zadnjih dvadeset godina. Ova kuća poprima novo lice i novu namjenu zbog koje će se ponostiti cijele Ganice. Ovi zlatni dečki teškim radom, radeći najprljavije poslove, posvjedočili su Gajnicama i Zagrebu da je riječ o ljudima koji će ostankom u Hrvatskoj pridonijeti dobrobiti hrvatskog društva, a njihov plemeniti rad i uzorito ponašanje poruka su povjerenja susjedima i cijeloj Hrvatskoj.”

Možda najbolja ilustracija u prilog tvrdnji direktora projekta “Kuća nade” je upravo Joshua Noghandost iz Irana, koji već dvije godine uživa međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Kao član zagrebačkog taekwondo kluba Jastreb Joshua je u ovom kratkom vremenskom razdoblju osvojio šest zlatnih medalja za svoj tim, a prije dolaska u Hrvatsku sudjelovao je i na Olimpijskim igrama. Joshua Noghandost je jedan od članova grupe koja već nekoliko tjedana radi na obnovi Kuće nade u Gajnicama.

37395515_494358887677811_8380619197620682752_nZa dodatne informacije obratite se izravno direktoru projetka Kuća nade na naslov: Mihal Kreko, mob. +385 91 3470 101, email: mihalkreko@yahoo.com